Using social online networks in teaching or professional development
Wiki 29
Hei mahi 5
Hei whakakupu i ōku whakaaro, ka whakamahia te anga huritao a Jay and Johnson

Descriptive
I tō mātou kura, i te kura tuatahi, me pono ngā kōrero, he uaua ki te whakamahi i ngā matihiko e whera ai ngā tamariki ki te pae pāpāho pāpori. Tuatahi ake, nā te mea kāore te nuinga o ngā pae tukutuku, kāore hoki ngā whakahaerenga o te rorohiko i te reo Māori. Tuarua, hei te kura takawaenga kē timata ai ngā tamariki ki te haere ki ngā akoranga reo pākeha. Heoi, ahakoa tonu tērā, he uaua tonu.
Ēngari i konā, ka ora tātou i Te Aho Matua e mea ana;
2.1 He tapu ngä reo katoa. No reira, me whai koha te hunga o ngä Kura Kaupapa Mäori ki ngä reo katoa.
2.2 Mo ngä tamariki, kia rua ngä reo. Ko te reo o ngä matua tupuna tuatahi, ko te reo o tauiwi tuarua. Kia orite te pakari o ia reo, kia tu tangata ai ngä tamariki i roto i te ao Mäori, i roto hoki i te ao o Tauiwi.
I konei, ka maharatia, ā tōna wā, me kuhu te tamaiti ki te ako i te reo pākeha. Tē tāea te mauhere i a ia ki te ao Māori, ki te reo Māori anake, nō te mea he tukituki tērā i Te Aho Matua i te wā ka meatia;
3.1 Mo te nuinga o ngä tamariki, tokomaha ngä iwi. Tera pea mo etahi, kotahi te iwi. Ko te mea nui kia mohio ngä tamariki ki o ratou ake iwi, hapu, whänau hoki. Tua atu o tera kia mohio hoki ki te katoa o ngä iwi tae noa ki a Tauiwi.
Nō reira, he tohu 'kōnui ki runga' tērā ki ahau, e whakaae ana kia whera ngā tamariki ki te ao matihiko, ki te pae pāpāho pāpori. Ka noho ko te ao Māori, te reo Māori te tuāpapa mā rātou.
Heoi anō rā, ko tētahi taupānga kua tino tautoko i ahau no te kōkiritanga ki te kaupapa ako o Mindlab nei, ko 'Seesaw.

Kei runga noa atu tēnei taupānga nei. He taupānga e tāea ai ngā tamariki te whakaatu i ā rātou mahi ki ō rātou mātua, ki ō rātou whānau, ki ō rātou hoa anō hoki. He wāhi tino pai e tūhonohono ai ngā tamariki ki ētahi atu. Ā, he tautoko hoki tēnei taupānga i te hiahia o te kura, he wāhi e tāea ai te kōrero, te wānanga, te ū ki te reo Māori. Ko ngā tamariki, ko ngā mātua, ko ngā kaiako kei te kōrero Māori.
Comparative
Kua kitea i roto i ngā kōrero ā ngā mātua, ā te whānau hoki i runga i te taupānga, he tino whai hua te Seesaw nei. He taupānga e kitea ai te ako o ngā tamariki. Ka mutu, he kaupapa tautoko hoki i te kaiako, e mōhio ai ia me pēhea tōna anga e tutuki ai ngā whāinga o te whānau mo tā rātou tamaiti. Ahakoa pea kāore anō kia whera ki pukamata, ki twitter, ki hea ake rānei, he wāhi e tāea tonu ana ngā tamariki te tūhonohono.
Heoi ko tētahi mea hei whakapakari mōku, mā te kura hoki:
Wiki 29
Hei mahi 5
Hei whakakupu i ōku whakaaro, ka whakamahia te anga huritao a Jay and Johnson
Descriptive
I tō mātou kura, i te kura tuatahi, me pono ngā kōrero, he uaua ki te whakamahi i ngā matihiko e whera ai ngā tamariki ki te pae pāpāho pāpori. Tuatahi ake, nā te mea kāore te nuinga o ngā pae tukutuku, kāore hoki ngā whakahaerenga o te rorohiko i te reo Māori. Tuarua, hei te kura takawaenga kē timata ai ngā tamariki ki te haere ki ngā akoranga reo pākeha. Heoi, ahakoa tonu tērā, he uaua tonu.
Ēngari i konā, ka ora tātou i Te Aho Matua e mea ana;
2.1 He tapu ngä reo katoa. No reira, me whai koha te hunga o ngä Kura Kaupapa Mäori ki ngä reo katoa.
2.2 Mo ngä tamariki, kia rua ngä reo. Ko te reo o ngä matua tupuna tuatahi, ko te reo o tauiwi tuarua. Kia orite te pakari o ia reo, kia tu tangata ai ngä tamariki i roto i te ao Mäori, i roto hoki i te ao o Tauiwi.
I konei, ka maharatia, ā tōna wā, me kuhu te tamaiti ki te ako i te reo pākeha. Tē tāea te mauhere i a ia ki te ao Māori, ki te reo Māori anake, nō te mea he tukituki tērā i Te Aho Matua i te wā ka meatia;
3.1 Mo te nuinga o ngä tamariki, tokomaha ngä iwi. Tera pea mo etahi, kotahi te iwi. Ko te mea nui kia mohio ngä tamariki ki o ratou ake iwi, hapu, whänau hoki. Tua atu o tera kia mohio hoki ki te katoa o ngä iwi tae noa ki a Tauiwi.
Nō reira, he tohu 'kōnui ki runga' tērā ki ahau, e whakaae ana kia whera ngā tamariki ki te ao matihiko, ki te pae pāpāho pāpori. Ka noho ko te ao Māori, te reo Māori te tuāpapa mā rātou.
Heoi anō rā, ko tētahi taupānga kua tino tautoko i ahau no te kōkiritanga ki te kaupapa ako o Mindlab nei, ko 'Seesaw.
Kei runga noa atu tēnei taupānga nei. He taupānga e tāea ai ngā tamariki te whakaatu i ā rātou mahi ki ō rātou mātua, ki ō rātou whānau, ki ō rātou hoa anō hoki. He wāhi tino pai e tūhonohono ai ngā tamariki ki ētahi atu. Ā, he tautoko hoki tēnei taupānga i te hiahia o te kura, he wāhi e tāea ai te kōrero, te wānanga, te ū ki te reo Māori. Ko ngā tamariki, ko ngā mātua, ko ngā kaiako kei te kōrero Māori.
Comparative
Kua kitea i roto i ngā kōrero ā ngā mātua, ā te whānau hoki i runga i te taupānga, he tino whai hua te Seesaw nei. He taupānga e kitea ai te ako o ngā tamariki. Ka mutu, he kaupapa tautoko hoki i te kaiako, e mōhio ai ia me pēhea tōna anga e tutuki ai ngā whāinga o te whānau mo tā rātou tamaiti. Ahakoa pea kāore anō kia whera ki pukamata, ki twitter, ki hea ake rānei, he wāhi e tāea tonu ana ngā tamariki te tūhonohono.
Heoi ko tētahi mea hei whakapakari mōku, mā te kura hoki:
- He aro ki te whakarite taputapu hiko hei whakamahi mā ngā tamariki.
- E tāea ana hoki te hui ki ngā kaiako me te tono kia whakamahia e ngā tamariki ā rātou ake taputapu hiko.
Critical Reflection
Heoi, e tino eke ai ēnei āhuatanga, ki a au nei, pono nei, kua kōrerotia kētia i runga, heoi, me maumahara mātou ngā kaiako, ā tōna wā, me ako te tamaiti i te reo pākeha, ā, tē tāea te mauhere i a ia ki te ao Māori, ki te reo Māori anake.
Kāore ōku whakahē ki te ū ki te reo Māori, he rawe rawa atu te whakaaro o te tuku i te reo Māori, kia kōrerohia te reo Māori, kia waiatatia te reo Māori kia rangona te reo Māori i ngā rangiwhāwhātanga o te ao. Heoi, mehemea ka noho ki te ao Māori anake, ka noho ki te reo Māori anake, puta ana te tamaiti ki te ao hurihuri, ka raru nā te mea, kāore i te mōhio, kāore i te mārama ki ao kē, ki reo kē.
Nā reira, tērā pea ko te huarahi i konei, me paku panoni ētahi tikanga, e whakatinana marika ai ngā mātāpono o Te Aho Matua.
Huri te ao, huri te reo. Huri te ao, huri ngā tikanga.
Tēnā koe Rongomai mō ngā kōrero, mō ngā whakaaro kua whakaputa koe i roto i te rangitaki nei. Kua kite au ngā hua o te seesaw me ngā mahi hoki o taku tamahine. He kaupapa whaipainga te seesaw ki te tuari ngā mahi a ngā tamariki ki te whānau. Kua kite au ētahi o ngā kura reo Māori anake e whakamahi ana i ngā taonga matihiko. He taonga whakapārekareka i ngā tamariki o tēnei rautau. E ai ki a Te Aho Matua i roto te matapoho, Te Ao, ka kī "Kia kaua te tamaiti e herea ki te ao kohatu. Kia watea hoki ia ki te kapo mai i nga painga, i nga maramatanga katoa o te ao whanui." Nā reira, me whakarite tātou i ā tātou tamariki mō te ao hurihuri i waho rā. Kia taea e rātou te noho tau ki te ao Māori me te ao whānui hoki. He tokomaha ngā tamariki e mau ana o rātou waea, i papa rānei ki te kura, ko te BYOD tētahi ara ki te whakamahi i ngā taputapu matahiko o ngā tamariki. Ko te mea mā tātou ko te whakarite ngā tukanga me ngā whakaaetanga o te whānau, o te ohu whakahaere hoki o te Kura. Kei te tautoko au tō hiahia ki te anga whakamua hei oranga mō ā tātou tamariki
ReplyDeleteMataira, K. (1989). Te Aho Matua, Wellington: Ministry of Education
28 October 2018 - Kāore he pumanawa tono i tua atu i te pūmanawa tono nei o 'tiemiemi - seesaw'. Ko te painga o tēnei pumanawa ko te tere rongo i ngā kōrero o te āhuatanga ako o tō tamaiti. Ki konei pānui ai i ngā āhuatanga e whakaatu ana i te mahi rangatira me te mahi me whakapakari pea e tō tamaiti. He puna pānui kōrero, he puna tuku i ngā pātai menā re he āwangawanga. He tino miharo tēnei rauemi nō te ao matihiko. Kei ngā kāinga katoa o te motu ngā tūmomo rauemi, he wāea atamai, he ipapa, he rorohiko, he aha atu he aha atu. Mā ēnei tūmomo rauemi e kite ai i huhua o ngā mahi o a tātau tamariki ki roto i te akomanga. Ngā mihi nui.
ReplyDelete