Skip to main content

Key change in my professional practice

Key change in my professional practice
Wiki 32
Hei Mahi 8

Ka whakamahi i te anga huritao ā Rolfe (2001)
Image result for rolfe reflective model

He aha? (What?)
Ko te paerewa i tino whākana mai ki ahau i ahau e pānui ana i te pānuitanga o Hack Education Research;

Ko 'Ngā Hononga Ngaio', arā, te 'Professional Relationships'. I whākana mai hoki te paerewa o te 'Akoranga Ngaiotanga', heoi, ko 'Ngā Hononga Ngaio' e hono ana ki tētahi o ngā āhuatanga i aroa tuatahitia e au. Arā, ko te tūhonohono ki ngā tamariki, ki ngā whānau, ki ngā mātanga e tino eke ai taku whakaako me te ako o aku ākonga. E tino eke ai te ako o aku ākonga, me tino ita, me tino māro ērā taura here ki waenganui i ērā rōpū:

– ki ngā ākonga me ngā whānau
– ki ngā hoa kaiako, ki ngā kaimahi tautoko me ētahi atu o ngā mātanga ngaio
– ki ngā pūtahi, ki ngā rōpū me te tangata takitahi o te hapori.

Ko tētahi o aua rōpū ka kōrerotia, ko te whānau.

Kia ahatia? (So what?)
Kia māro ai ērā here ki waenganui i te whānau, kua huri te āhua o ō mātou hui-ā-whānau, ka kiia, he hui marau. Ka pūrongo ia kaiako i tētahi āhuatanga ka reka ki tōna ngākau e pā ana ki te ako o ngā tamariki. Ā, ki roto i aua hui, ka whakarite teihana mahi hoki, kia kitea ai, kia mārama ai ngā mātua ki ngā akoranga e whakaakohia ana i ngā akomanga. He rautaki pai tēnei hei whakawhenahia ngā taura here i waenganui i ngā kaiako me ngā whānau. 

Kua kōrerotia a 'Seesaw', me tōna pai ki te tūhonohono i ahau ki aku tauira, ki ngā mātua anō hoki, kia mahi tahi ai.

Me aha inaianei? (Now what?)
Me kaha te whakapā atu, te toro atu, te tono atu. Me kaha anō te whakatū kaupapa hei karangatanga ki ngā whānau kia piri mai, kia peka mai, kia hāpai i te ako o ngā tamariki.

Ka whakakapi ake ki ēnei mātāpono o Te Aho Matua (2008) e kōrero ana mē pēhea e eke ai ngā taura here whanaungatanga:


  1. 3.6  Ma te rongo a te tamaiti ki te awhi, ki te arataki, ki te tautoko, ki ngä tohutohu a te Whänau me tona aroha hoki, e mau ai tona piripono ki te Whänau. He mea hopu te nuinga o enei tuahua. No reira, e tika ana kia piri tonu te Whänau ki ngä tamariki i roto o te kura, i roto i a ratou mahi hoki.
  2. 3.7  Kia rongo te tamaiti ki te rekareka o te Whänau mo ana mahi pai, ki te papouri hoki o te Whänau mo ana mahi he. Ko tenei te timatanga o te pupuri i te tamaiti ki te huarahi tika, me tona tu pakari i roto i tona iwi.
  3. 3.8  Kia kite ngä tamariki ko te Whänau tonu e whakahaere ana i te kura, ko te Whänau hoki e mahi ngatahi ana me ngä pouako, ka tupu ia me te mohio ko te wairua me te mana Mäori motuhake e kakahu ana i a ia me tona kura.
  4. 3.9  Ehara i te mea mo ngä tamariki anake te kura. He mätauranga ano kei te kura mo ngä taipakeke, mo te katoa o te Whänau hoki mehemea ka hiahia whakatu wananga ratou mo ratou.

  5. 5.3 He mea whakaihiihi i te tamaiti te noho o te pakeke ki tona taha hei toko mona i roto i ana mahi. Heoi ano, ko te awhi ko te tautoko i a ia. Engari kia kaua e riro ma te pakeke e mahi te mahi a te tamaiti.

  6. 5.6 Ko ngä kaumatua ngä kaipupuri o ngä tikanga Mäori, ko ratou hoki ngä pukorero. He mea nui tera kia piri mai ratou ki te kura, ki ngä tamariki hoki hei kaiako, hei kaiarahi.

  7. 5.8 Ko roto i tona ake hunuku te timatanga o te whänaungatanga o te tamaiti, ara, ki ona tungane/tuahine, tuakana/teina. Ano, kei roto i tona hunuku tona rongo ki ngä tikanga tika e pa ana ki ngä pakeke me ngä kohungahunga. Me haere ano hoki enei tuahua i roto i te kura. Kia mohio ai ngä tamariki taipakeke ki te tiaki i ngä kohungahunga, kia whakarongo hoki ngä kohungahunga ki ngä tamariki taipakeke.

  8. 5.9 Na tenei tuahua e tika ai te korero, kia kaua e taikaha ngä mahi wehe i ngä kotiro me ngä tamatane, i ngä taipakeke me ngä kohungahunga hoki. Ano te wa e tika ana mo te mahi wehe i runga i te pakeke o ngä tamariki. Ano te wa e tika ana kia mahi whänau ratou. Otira, kia riro ma ngä tamariki pakeke e arataki ngä tamariki kohungahunga. 
Ka tino mihia Te Aho Matua, te waka kawe i tō mātou kura ki āpōpō. Hei tāpiri ki ngā whakaaro whakawhanake kia ita ngā taura here i wāenganui i te whānau, kia nui ngā wānanga e aro ana ki Te Aho Matua.



Comments

  1. 17 November 2018 - Hononga Ngaio, koinei tētahi kaupapa i kaha aroa e mātau o tā tātau kaupapa i tēnei tau. He maha ngā take kua puta i ngā kura kāore anō ngā ākonga kia whai wāhi ki te āta matapaki i ngā momo take e marama ai rātau ki te 'hononga ngaio'. Ki te titiro tāua ki te kupu matua 'hononga'. Koia pea hei wānanga mā tātau te Māori. He aha ngā horopaki e tino kite ai i tēnei kupu? Ko hea hoki ngā wāhi ka whakamahia tēnei kupu i te kura? He aha ngā momo hononga ki tā te tamaiti titiro? Me wānanga kia tika e rongo ai tātau i te reo a ō tātau ākonga me ngā pouako anō hoki. Hononga Ngaio - he aha tēnei ki a koe?

    ReplyDelete
  2. Kia ora Rongomai mo aau whakaaro, aau mahi kua tutuki i roto i te akomanga i te kura i tenei tau. Kua whakamahi koe he taputapu, he pumanawa hei kawe hei whakaatu i nga mahi o nga tamariki Weu. Te ahua nei kei te marama koe i te ao e nohoina ana nga
    tamariki nei, no reira ka mihi au ki to kaha. Mohio au he pai ki a koe ki te raweke i nga taputapu matihiko.
    Pai ki au te hono o te Aho Matua, me ona peka, ona herenga ki te kaupapa, koia te ara kia whaia tonutia e te tamaiti, te pouako, te kura whanui.

    ReplyDelete

Post a Comment

Popular posts from this blog

Indigenous knowledge and cultural responsiveness in my practice

Indigenous knowledge and cultural responsiveness in my practice Wiki 31 Hei Mahi 7 Ka whakamahi anō i te anga huritao ā Rolfe (2001) He aha? (What?) Kāore au i te tino hiahia kia whakakūmara i tō mātou kura, heoi, mo tēnei kaupapa, te mōhiotanga ki te ao Māori ki te reo Māori ki ngā tikanga Māori ki te ahurea Māori, kei reira tō mātou kura. Me kī rā, kua 'Mauri Oho' tō mātou kura (Pohatu 2011) He kaha nō mātou te whakatinana i ērā āhuatanga e kōrerohia nei e Bishop rāua ko Berryman (2009) - arā te manaakitanga - tuakana/teina, mahi-ā-ohu, whakapaipai,  te mana motuhake - mihimihi, pepehā, hui whānau whakapiringatanga,  wānanga me te ako - karakia, mihimihi, whānau, mātua, pakeke, mātanga, raukura o te kura kotahitanga - noho tahi, whakatūwhera/whakakapi, kapa haka, hākinakina, mahi-ā-ohu, matariki Arā noa atu ētahi atu tauira o ēnei aronga i tā Bishop rāua ko Berryman tuhinga. Ēnei āhuatanga katoa, e kitea ana i Te Aho Matua. Kia ahatia? (So what?)...

Week 19

Week 19 - Contribution of Teacher Inquiry Topics to my Communities of Practice Create a reflective entry where you critically reflect on how  two  potential and inspiring digital and/or collaborative learning related teacher inquiry topics would contribute to your Communities of Practice. Your reflection should be based on a reflective model of your choice. Kia pai ai taku huritao kia rua ngā kaupapa pakirēhua o te kaiako, ka whakamahia e au te tauira huritao ā Jay rāua ko Johnson (2002) Ko te kaupapa pakirēhua tuatahi hei tirohanga māku, ko te ‘Games and Educational Game Design’. He kaupapa tino pai tēnei ki ahau. Nā te mea e taiohi tonu ana au (ktk), he kaupapa tēnei i māmā noa māku te hono atu, te aro atu, te mārama anō hoki. Te wiki i aroa e mātou tēnei kaupapa, ko ētahi āhuatanga i kōrerohia mo te painga o te tākaro kēmu, ko te āhua o te whai kia riro whiwhinga, ko te kite i te āhua o te hinga me te ako rautaki i aua hinganga. He tamar...

Using Social Online Networks in Teaching or Professional Development

Usin g social online networks in teaching or professional development Wiki 29 Hei mahi 5 Hei whakakupu i ōku whakaaro, ka whakamahia te anga huritao a Jay and Johnson Descriptive I tō mātou kura, i te kura tuatahi, me pono ngā kōrero, he uaua ki te whakamahi i ngā matihiko e whera ai ngā tamariki ki te pae pāpāho pāpori. Tuatahi ake, nā te mea kāore te nuinga o ngā pae tukutuku, kāore hoki ngā whakahaerenga o te rorohiko i te reo Māori. Tuarua, hei te kura takawaenga kē timata ai ngā tamariki ki te haere ki ngā akoranga reo pākeha. Heoi, ahakoa tonu tērā, he uaua tonu.  Ēngari i konā, ka ora tātou i Te Aho Matua e mea ana; 2.1 He tapu ngä reo katoa. No reira, me whai koha te hunga o ngä Kura Kaupapa Mäori ki ngä reo katoa. 2.2 Mo ngä tamariki, kia rua ngä reo. Ko te reo o ngä matua tupuna tuatahi, ko te reo o tauiwi tuarua. Kia orite te pakari o ia reo, kia tu tangata ai ngä tamariki i roto i te ao Mäori, i roto hoki i te ao o Tauiwi.  I konei, ka maharatia, ā tōna ...