Skip to main content

Contemporary trends in New Zealand or internationally

Contemporary trends in New Zealand or internationally

Wiki 30
Hei Mahi 6

Mo tēnei rangitaki, ka whakamahi i te anga huritao o Rolfe (2001) hei whakakupu i ōku whakaaro.

Image result for rolfe's model of reflection
E ai ki a Bill Daggett, Ed.D. - te tumu whakarae me te tiamana o te International Centre for Leadership in Education, ko te matihiko, he mea ka noho mai hei matū whakapanoni, whakawhanake hoki i te takatūtanga kuhu ki ngā whare wānanga, ki ngā wāhi mahi anō hoki. Ko ngā ākonga o ēnei rā, he tohunga, he hunga taketake ki te ao matihiko, heoi, tae mai ana ki te kura, ka whakawetongia ngā rauemi, ka waiho ki rō pēke, ka hoatu rānei ki te kaiako. Ko tā tātou te hunga whakaako, me tauawhitia, me whakahiapotia te mana o te hangarau kia hāngai ai te ako ki ngā momo ākonga katoa, tae noa ki ngā pakeke. 


He aha? (What?)
I ēnei rā, e huri ana te ao hangarau i ia rā. Ā, e huri ana te pānga o ngā momo hangarau ki ngā kura, te āhua, te kōunga, te haumaru, te ngāwari o te whakamahi, he nui ngā pānga. 

Ko tētahi kitenga nui ōku i roto i te akomanga, he hihiko ake, he ihiihi ake te ako o te ākonga i te wā he nui te rāwekeweke i roto i te akoranga. He whakakitenga, he whakaahua, he rīpene, he whakaaturanga, he mea kia rāwekeweke ngā ringa. 

Ka kitea hoki ēnei momo kōrero i roto i ngā tuhinga ā Daggett (2014) e mea ana, he nui ake te tokomaha o ngā ākonga kua hinga i roto i tētahi akoranga kauhau noa i ngā ākonga i roto i tētahi akoranga oi (active)

Anei tētahi kauwhata nō te whakaaturanga ā Daggett(2014) e whakaatu ana i tērā.



Kia ahatia? (So what?)

He hononga tō te kaupapa o tēnei rangitaki ki te rangitaki tuarua - te whakamahinga o te pae pāpāho pāpori i roto i te ako, hei rauemi ako. Ko te oritetanga, ko toku whakaaro ki te neke whakamua i roto i te ako. Me ruku tō tātou kura ki tētahi ara e tūwhera ai ngā tatau ki te whakamahi i ngā hangarau kia whanake te ako o ngā tamariki.

Heoi, kia ea ai tērā, ko te wero inaianei, ko te wānanga ka ahu pēhea. He wānanga mehemea āe, kāo rānei - e hiahia ana kia eke te ako o ā tātou tamariki ki taumata kē atu? Me wānanga tō tātou kura, te poari matua, ngā kaiako, ngā mātua, ētahi raukura pea o te kura - ka pēhea tātou e anga whakamua ai, kia kaua ā tātou tamariki e mauhere ki te ao kōhatu (Te Aho Matua 2008).

Me aha inaianei? (Now what?)

E kite marika ana, kei raro mātou e pūtu ana i te ao matihiko i rō akomanga. E kitea ana i kura kē, ko tēnei āhuatanga e kaha whai ana ērā atu. 

Nā reira, me kōkiri i tēnei, me whakatinana. Whakatau i te kaupapa ki tētahi hui. Ahakoa pea kāore te moni ā tō tātou kura ki te kōkiri kia whai taputapu hangarau pai, taputapu kōunga, e tika ana mo ngā kaupapa ako, kāore he timatanga i tua o te whakatau ki runga i te tēpu. Kia rongo ai te katoa i te hiahia nui. Āe pea, ka uaua, ka roa kia tae ki reira, heoi, me timata ki tētahi wāhi. Hei timatanga hoki, ka wānanga kia whakaaea te kawe mai i ngā taputapu hangarau, te whakamahi hoki i rō akomanga. Heoi, me wānanga hoki i tētahi momo kirimana, tētahi momo kī taurangi, kia tika ai, kia haumaru ai te whakamahi.

Comments

Popular posts from this blog

Indigenous knowledge and cultural responsiveness in my practice

Indigenous knowledge and cultural responsiveness in my practice Wiki 31 Hei Mahi 7 Ka whakamahi anō i te anga huritao ā Rolfe (2001) He aha? (What?) Kāore au i te tino hiahia kia whakakūmara i tō mātou kura, heoi, mo tēnei kaupapa, te mōhiotanga ki te ao Māori ki te reo Māori ki ngā tikanga Māori ki te ahurea Māori, kei reira tō mātou kura. Me kī rā, kua 'Mauri Oho' tō mātou kura (Pohatu 2011) He kaha nō mātou te whakatinana i ērā āhuatanga e kōrerohia nei e Bishop rāua ko Berryman (2009) - arā te manaakitanga - tuakana/teina, mahi-ā-ohu, whakapaipai,  te mana motuhake - mihimihi, pepehā, hui whānau whakapiringatanga,  wānanga me te ako - karakia, mihimihi, whānau, mātua, pakeke, mātanga, raukura o te kura kotahitanga - noho tahi, whakatūwhera/whakakapi, kapa haka, hākinakina, mahi-ā-ohu, matariki Arā noa atu ētahi atu tauira o ēnei aronga i tā Bishop rāua ko Berryman tuhinga. Ēnei āhuatanga katoa, e kitea ana i Te Aho Matua. Kia ahatia? (So what?)...

Week 19

Week 19 - Contribution of Teacher Inquiry Topics to my Communities of Practice Create a reflective entry where you critically reflect on how  two  potential and inspiring digital and/or collaborative learning related teacher inquiry topics would contribute to your Communities of Practice. Your reflection should be based on a reflective model of your choice. Kia pai ai taku huritao kia rua ngā kaupapa pakirēhua o te kaiako, ka whakamahia e au te tauira huritao ā Jay rāua ko Johnson (2002) Ko te kaupapa pakirēhua tuatahi hei tirohanga māku, ko te ‘Games and Educational Game Design’. He kaupapa tino pai tēnei ki ahau. Nā te mea e taiohi tonu ana au (ktk), he kaupapa tēnei i māmā noa māku te hono atu, te aro atu, te mārama anō hoki. Te wiki i aroa e mātou tēnei kaupapa, ko ētahi āhuatanga i kōrerohia mo te painga o te tākaro kēmu, ko te āhua o te whai kia riro whiwhinga, ko te kite i te āhua o te hinga me te ako rautaki i aua hinganga. He tamar...

Using Social Online Networks in Teaching or Professional Development

Usin g social online networks in teaching or professional development Wiki 29 Hei mahi 5 Hei whakakupu i ōku whakaaro, ka whakamahia te anga huritao a Jay and Johnson Descriptive I tō mātou kura, i te kura tuatahi, me pono ngā kōrero, he uaua ki te whakamahi i ngā matihiko e whera ai ngā tamariki ki te pae pāpāho pāpori. Tuatahi ake, nā te mea kāore te nuinga o ngā pae tukutuku, kāore hoki ngā whakahaerenga o te rorohiko i te reo Māori. Tuarua, hei te kura takawaenga kē timata ai ngā tamariki ki te haere ki ngā akoranga reo pākeha. Heoi, ahakoa tonu tērā, he uaua tonu.  Ēngari i konā, ka ora tātou i Te Aho Matua e mea ana; 2.1 He tapu ngä reo katoa. No reira, me whai koha te hunga o ngä Kura Kaupapa Mäori ki ngä reo katoa. 2.2 Mo ngä tamariki, kia rua ngä reo. Ko te reo o ngä matua tupuna tuatahi, ko te reo o tauiwi tuarua. Kia orite te pakari o ia reo, kia tu tangata ai ngä tamariki i roto i te ao Mäori, i roto hoki i te ao o Tauiwi.  I konei, ka maharatia, ā tōna ...