Skip to main content

Week 18 Reflecting on changes in my future oriented teaching practice



Week 18 - Reflecting on changes in my future oriented teaching practice 

Ko te kaupapa (theme) kua whiriwhiria e au, kua whiriwhiri hoki i te hāngai ki taku whakaako, ko;

Theme 1 – Personalising Learning

Description: He kōrero tāpiri ēnei ki taku rangitaki tuatahi. Ko te āhuatanga i huritaongia i roto i taku whakaako, ko te ngana kia tuku i tētahi akoranga, i ētahi mahi rānei ki te katoa me te whakaaro nui, he orite te taumata ako o tēnā, o tēnā. Nā, he mārama te kite, he āhuatanga tēnei o te kore āta whakarite i ahau anō. Me te mea hoki, kāore au i te rongo i roto i ahau anō te hiahia kia ‘tino’ kaiako ahau.

Feelings: Ki ōku whakaaro, ko ngā kare-ā-roto, ko te whakaaro nui rānei i roto i ahau i taua wā tonu, ko te hiahia kia māmā noa taku mahi. Ko tāku e mea nei, kia māmā – he tuku noa i te akoranga orite, ka pai noa iho. E hiahia ana te pae tata, kāore e whakaaro ana ki te pae tawhiti. Kāore e kite ana i te aroha ki te ako, ki te whanaketanga rānei ā tēnā tamaiti, ā tēnā tamaiti. Ko te hua o tērā momo whakaaro, tērā momo kawe i ahau anō, i rongo au i te pōkaikaha, i te riri, i te rangirua anō hoki – he nui ngā kare-ā-roto. 

Evaluation/Analysis: I hoki aku mahara ki tētahi kauwhau nā Dr. Shannon Kincaid, ko tana kauwhau ‘Good vs Great Teacher’ e mea ana;

“Very few people can be great teachers. Being a great teacher demands a set of talents, a set of skills and a set of commitments a lot of people aren’t willing or able to cultivate in their lives.”

Kāore au i te takahi i toku ake mana, heoi, nā te koi o ēnei korero ā Dr, Kincaid, i rongo ahau i roto i ahau anō, kāore he painga tō tēnei tēnei kawe i ahau. He māngere. E āhua whakamā ana ahau te whakatakoto i ēnei kōrero, heoi, i te mutunga iho, mehemea ko te hiahia kia pai ake te whakaako, kia pai ake te whakarite e kite ai te whanaketanga ako ā ngā tamariki, kia pai ake taku ruku ki roto i taku kawe i ahau anō i roto i te akomanga, me pēnei. Ko ahau toku ake kaiwhakawā! Māro rawa atu nei!

E rongo ana au i te pai o tēnei āhuatanga, te tuku i ōku whakaaro mā tētahi rangitaki, hei wānanga, hei tohe, hei akiaki, hei tautoko.

Conclusion: He rawe ki ahau te kōrero ki ōku hoa mahi mo ngā take ka puta, mo te āhua o ngā tamariki, mo te whanaketanga o ngā tamariki, te aha, te aha rānei. Nō reira, koina pea tētahi āhuatanga e tāea ana te mahi kia pai ake, inā kitea ana he āhuatanga kāore e tino tau ki toku ngākau mo te ako o ngā tamariki, mo taku kawe i ahau anō, me kōrero hāngai ki ōku hoa mahi, me kōrero hāngai ki te kaiako matua. Kāore e kore, he korero akiaki ā rātou, he tautoko, he āwhina.

Action Plan: E rongo ana i roto i ngā kōrero ā Dr. Shannon Kincaid, me āta whakariterite i ahau anō, kia kaua tēnei āhuatanga, tēnei whakaarotanga e ahu mai anō i roto i taku whakaako. Ko te whāinga, kia poipoi, kia ārahi, kia whakaatuhia te tauira e tika ana ki te tamaiti, kia puta ai ia hei raukura mo tōna iwi. Nō reira, he nui ngā āhuatanga mōku anō me parea ki te taha e tino eke ai ēnei kōrero o Te Aho Matua.







He Tohutoro

CUNYQueensborough. (2008, Nov 19). Good vs Great Teaching: Are The Best Teachers Born or Made? [Video file]. Retrieved from https://www.youtube.com/watch?v=lOZgkmsyQnc

Gazette, N. Z. (2008). Official version of Te Aho Matua o ngā Kura Kaupapa Māori and an explanation in English. New Zealand Gazette,  32, 733-746.



Comments

  1. Tēnā koe anō Rongomai
    I ahua pāpouri tōku ngakau ki te rongo i tō pōkaikaha me te mea, ka tō taha au e mahi ana. Ko te mea nui, kua tautu koe ētahi mahi e hiahia ana koe ki te whakapai ake. Ki āu nei koira tētahi tohu o te kaiako pai, kei te arotake koe i a koe anō. Kua kite hoki koe he huarahi hei whai awhina. Me kī ko tēnei roopu tētahi o ō Hapori Ako.

    ReplyDelete

Post a Comment

Popular posts from this blog

Indigenous knowledge and cultural responsiveness in my practice

Indigenous knowledge and cultural responsiveness in my practice Wiki 31 Hei Mahi 7 Ka whakamahi anō i te anga huritao ā Rolfe (2001) He aha? (What?) Kāore au i te tino hiahia kia whakakūmara i tō mātou kura, heoi, mo tēnei kaupapa, te mōhiotanga ki te ao Māori ki te reo Māori ki ngā tikanga Māori ki te ahurea Māori, kei reira tō mātou kura. Me kī rā, kua 'Mauri Oho' tō mātou kura (Pohatu 2011) He kaha nō mātou te whakatinana i ērā āhuatanga e kōrerohia nei e Bishop rāua ko Berryman (2009) - arā te manaakitanga - tuakana/teina, mahi-ā-ohu, whakapaipai,  te mana motuhake - mihimihi, pepehā, hui whānau whakapiringatanga,  wānanga me te ako - karakia, mihimihi, whānau, mātua, pakeke, mātanga, raukura o te kura kotahitanga - noho tahi, whakatūwhera/whakakapi, kapa haka, hākinakina, mahi-ā-ohu, matariki Arā noa atu ētahi atu tauira o ēnei aronga i tā Bishop rāua ko Berryman tuhinga. Ēnei āhuatanga katoa, e kitea ana i Te Aho Matua. Kia ahatia? (So what?)...

Week 19

Week 19 - Contribution of Teacher Inquiry Topics to my Communities of Practice Create a reflective entry where you critically reflect on how  two  potential and inspiring digital and/or collaborative learning related teacher inquiry topics would contribute to your Communities of Practice. Your reflection should be based on a reflective model of your choice. Kia pai ai taku huritao kia rua ngā kaupapa pakirēhua o te kaiako, ka whakamahia e au te tauira huritao ā Jay rāua ko Johnson (2002) Ko te kaupapa pakirēhua tuatahi hei tirohanga māku, ko te ‘Games and Educational Game Design’. He kaupapa tino pai tēnei ki ahau. Nā te mea e taiohi tonu ana au (ktk), he kaupapa tēnei i māmā noa māku te hono atu, te aro atu, te mārama anō hoki. Te wiki i aroa e mātou tēnei kaupapa, ko ētahi āhuatanga i kōrerohia mo te painga o te tākaro kēmu, ko te āhua o te whai kia riro whiwhinga, ko te kite i te āhua o te hinga me te ako rautaki i aua hinganga. He tamar...

Using Social Online Networks in Teaching or Professional Development

Usin g social online networks in teaching or professional development Wiki 29 Hei mahi 5 Hei whakakupu i ōku whakaaro, ka whakamahia te anga huritao a Jay and Johnson Descriptive I tō mātou kura, i te kura tuatahi, me pono ngā kōrero, he uaua ki te whakamahi i ngā matihiko e whera ai ngā tamariki ki te pae pāpāho pāpori. Tuatahi ake, nā te mea kāore te nuinga o ngā pae tukutuku, kāore hoki ngā whakahaerenga o te rorohiko i te reo Māori. Tuarua, hei te kura takawaenga kē timata ai ngā tamariki ki te haere ki ngā akoranga reo pākeha. Heoi, ahakoa tonu tērā, he uaua tonu.  Ēngari i konā, ka ora tātou i Te Aho Matua e mea ana; 2.1 He tapu ngä reo katoa. No reira, me whai koha te hunga o ngä Kura Kaupapa Mäori ki ngä reo katoa. 2.2 Mo ngä tamariki, kia rua ngä reo. Ko te reo o ngä matua tupuna tuatahi, ko te reo o tauiwi tuarua. Kia orite te pakari o ia reo, kia tu tangata ai ngä tamariki i roto i te ao Mäori, i roto hoki i te ao o Tauiwi.  I konei, ka maharatia, ā tōna ...